OGLAŠAVANJE

Štefica Seratlić, Zabrđe, Luštica

+38267391093/+38231632234 Domaći proizvodi od mesa i mlijeka, maslinovo ulje. Organizovanje porodičnih, turističkih i poslovnih ručkova; smještaj u apartmanima u Zabrđu i Baošićima.

Informativna radionica u Tivtu


3.12.2016.Informativna radionica u Tivtu

Juče je, u multimedijalnoj sali u zgradi Opštine Tivat, uspješno održana informativna radionica "Podizanje kvaliteta poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda". Zahvaljujemo predstavnicama MPRR na prezentaciji, Opštini Tivat na tehničkoj podršci a svima koji su se odazvali pozivu na aktivnom učešću u diskusiji.



Više od trideset prisutnih, imalo je priliku da čuje "iz prve ruke" informacije o pravnom okviru i benefitima od zaštite imena proizvoda od gospođe Merise Čekić (MPRR), koja je održala prezentaciju.

Prisutne je, u ime Opštine Tivat pozdravio Petar Vujović, šef sekretarijata za ekonomski razvoj, koji je iznio nekoliko optimističkih najava: povećanje budžeta Opštine sa 20 na 40000 €, podrška udruženjima za projekte; podrška osnivanju klastera... Takođe je predložio osnivanje Udruženja poljoprivrednika na teritoriji O.Tivat.

Za diskusiju su se javljali:Julka Gardašević, poljoprivredni proizvođač kestena, iz Tivta; Vlasta Mandić, arhitektica, umjetnica, kulinarka, pružalac usluga... Štefica Seratlić, proizvođač sira i pršuta sa Luštice, Milina Kovačević i Maja Erenji, NVO Ruke, Romana Lakićević Jeknić, proizvođač džemova od narandže po tradicionalnom receptu; Marijeta iz Herceg Novog, proizvođač džemova od mandarine i drugi.

Diskutanti su iznijeli probleme sa kojima se susreću u proizvodnji i postavili brojna pitanja o proceduri zaštite imena proizvoda, u cilju odbrane od plagijatora i falsifikatora.

Informativna radionica u Tivtu      

Informativna radionica u Tivtu 

  

Međutim, mislim da najprije treba otkloniti zabludu da se svi propisi (ponekad samo lijepo spakovani a neprimjenjivi u našim uslovima) odnose na sve proizvođače. Na radionici smo se fokusirali upravo na određene ciljne grupe/pojedince koji su već postigli neku proizvodnju i iznose svoj proizvod na tržište, žele višu vrijednost i bolju poziciju na tržištu za svoj proizvod, a prije svega za sticanje odgovarajuće nadoknade za svoj rad, kroz proizvod. 

Dakle, riječ je, slobodnije rečeno, o višem nivou proizvodnje, za koji su zainteresovani oni koji već imaju količinu i kvalitet proizvoda, ali ne samo oni već i oni koji teže tom cilju i oni koji će tek početi da se bave nekom od ovih djelatnosti.

Mali proizvođači, kakvi su naši u najvećem broju, uglavnom ne prave razliku između proizvodnje u uslovima kakve imaju (i ne unapređuju ih), u promjenljivim količinama koje ostvaruju (i ne uvećavaju ih), sa varijabilnim kvalitetom  (i ne provjeravaju ga), prodaji na sopstvenom pragu/farmi (po sopstvenoj savjesti) i proizvodnje za tržište koje, po svim pravilima, zakonima i standardima o kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti, pa bili oni najniži nacionalni ili visoki, evropski, moraju biti zadovoljeni.

Mnogi olako shvataju značaj i opasnosti od tradicionalnog ponašanja u procesu proizvodnje i snmatraju da je dovoljan argument to što se "tako proizvodilo i hranilo prije sto godina".

Da, tradicionalne metode u proizvodnji hrane podrazumijevaju nepromijenjen proces (sirovina, sastojci, način pripreme, drvo kao izvor energije za pripremu...) ali to ne znači da se to može raditi u nehigijenskim uslovima, bez ili sa minimumom osiguranja od neželjenih efekata, što podrazumijeva i ličnu higijenu.

Problem malih proizvođača jeste i činjenica da svoj proizvod ne mogu plasirati na tržišu čak ako izadovoljavaju većinu predpostavki, zato što i sama poljoprivredna iuvozna politika nemaju mnogo razumijevanja niti se obaziru na stanje u poljoprivredi, koje ne odgovara projekciji viših instanci.

Neograničen uvoz i "damping cijene" i ono malo proizvođača koji bi mogli biti reprezentativni na domaćem tržištu, tjera u propast, mišljenje je većine učesnika iz ove ciljne grupe.

Zaključci sa radionice, ujedno su i problemi koje moramo otklanjati korak po korak, ako se želimo izdići iz nezavidne situacije u kojoj se nalaze domaći "mali'' proizvođači, na svom još uvijek nejasno definisanom putu ka tržištu:

1. Još uvijek nerazvijena primarna proizvodnja

2.  Izražena nekonkurentnost malog proizvoda na liberalnom tržištu kao posljedica:

    a) slabljenja ekonomske moći i radne sposobnosti poljoprivrednih proizvođača, odumiranje sela i odliv radno sposobnog, mladog stanovništva u                 potrazi za boljim radnim i životnim uslovima što opet, lančano proizvodi nemogućnost zapošljavanja dodatne radne snage i povećanje proizvodnje

    b) nemogućnost dodatne edukacije zbog prezauzeti na imanju ali i zbog pripadnosti populaciji starosne dobi kada je to zahtjevnije

3. Nedovoljna informisanost/obučenost o obaveznim, minimalnim higijensko-tehnološko-tehničkim uslovima, posebno u tradicionalnoj proizvodnji  (to se odnosi i na smještajne kapacitete, i na proizvodnju džema, ne samo mesa, mlijeka, prerađevina, na pružanje usluga...) koji su manje zahtjevni u odnosu na proizvodnju u modernoj tehnologiji proizvodnje hrane.

3. Nedovoljna obaviještenost i nespremnost malih proizvođača da prihvate promjene u zahtjevima tržišta

4. Nedovoljna upućenost i neosposobljenost proizvođača o načinu ostvarivanja benefita i postizanju više vrijednosti za svoj proizvod/uslugu kao i nedostatk prije svega tehničke pomoći poljoprivrednim proizvođačima koji su posvećeni poslu i nemaju vremena a možda ni dovoljno znanja da sami apliciraju, planiraju i pišu projekte...

7. Minimalna iskorištenost ogromnog potencijala u sektorima proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

8. Nedovoljna angažovanost institucija i službi u uspostavljanju saradnje i savjetovanja

9. Nedovoljna podrškana opštem nivou (pojedinačno, sektori, regioni, proizvođači, uglavnom oni veći i već u startu konkurentniji imaju veću podršku).

Opšti stav proizvođača iz različitih sektora jeste, da u mnoštvu propisa, novih termina, pravila i definicija, mali proizvođač, čovjek sa sela, gubi dodir sa stvarnošću, tumara u šimi nerealnih i nejasnih zahtjeva i gubi dragocjeno vrijeme uporno tražeći izlaz iz začaranog kruga.

Institucije, službe i naročito službenici, edukovani mladi ljudi, sa velikim iskustvom sa radnih putovanja po Evropi i svijetu, puni novih ideja i usvojenih pravila, slab su oslonac razorenoj poljoprivredi, proizvodnji hrane i sve manjoj populaciji seoskog stanovništva kojoj je potrebna i tehnička i materijalna pomoć da bi, u ograničenom, uzurpiranom i sve više devastiranom prostoru kakav postaje naše selo, valorizovali svoj rad i opstali na svojoj zemlji. 

''Ministarstvo i opštine moraju biti pokretač obvog procesa, inicijativa treba da dođe odozgo, a sve raspoložive službe treba da su stalno na terenu, u kontaktu sa proizvođačima i upoznati ne samo sa rezultatima već i sa procesom proizvodnje, marketinga i plasmana proizvoda. Što znače za malog proizvođči svi ti moderni zakoni, termini i pravilnici? Njemu je potrebankonkretan savjet, podrška i pomoć. Nije dovoljno imati znanje, potrebno je to znanje prenijeti i drugima da od njega imaju korist'' riječi su gospođe Vlaste Mandić, koja je svojim govorom izmamila aplauz prisutnih.

Ne poričemo podršku MPRR niti pokušaje da podigne nivo kvaliteta proizvoda, ali nešto očigledno ne štima. Rezultata nema, a rad i ulaganje bez rezltata, je prosipanje iz šupljeg u prazno, pri čemu najviše štete trpe mali, individualni proizvođači, sa ograničenim proizvodnim i ekonomskim kapacitetima.

Nakon puna dva sata, Radionica je završena, otvorivši nove teme. MDBoka će se potruditi da nastavi sa ovom praksom pa će već krajem ovog mjeseca, ukoliko se steknu uslovi, organizovati predavanje na temu:

Aktuelni problemi i opasnost koju mogu izazvati pojava novih opasnih štetočina i bolesti. Predavanje ćemo organizovati u saradnji sa Fitosanitarnom upravom, o čemu ćemo kao i do sada, obavijestiti javnost.

Vesna Đukić, id.

web counter

Apartmani Stojković, Zabrđe

Apartmani Stojković, Zabrđe

www.apartmaninovakovic.com

Apartmani Novakovic

Maslinjaci u Šišićima

Maslinjaci u Šišićima

Opstina Tivat

Opstina Herceg Novi

Opstina Kotor