OGLAŠAVANJE

Štefica Seratlić, Zabrđe, Luštica

+38267391093/+38231632234 Domaći proizvodi od mesa i mlijeka, maslinovo ulje. Organizovanje porodičnih, turističkih i poslovnih ručkova; smještaj u apartmanima u Zabrđu i Baošićima.

Konferencija uspjela, pacijent...


18.05.2017.
Održana Konferencija ''Snaga crnogorske poljoprivrede'' (Razgovorom do rješenja). U četiri tematska panela, učestvovali su stručnjaci iz zemlje i inostranstva.
Izgledalo je da i ova protiče u uobičajenoj atmosferi pasivnog učešća publike, kad ...

U prisustvu gotovo stotinu predstavnika proizvođača, privrednih društava, naučnih institucija, MPRR i medija, otpočela je konferencija, uhotelu Verde, u Podgorici.
Skup je pozdravila Danijela Stolica (crnogorska pregovaračica), Ljiljana Filipović (PKCG) i direktorka Biznis Akademije Vijesti.

Tema 1. 
POTENCIJAL IZVOZA CRNOGORSKE POLJOPRIVREDE - panel diskusija – ucesnici:
- gospođa Lidija Rmuš, Privredna komora Crne Gore
- gospodin Miomir Jovanovic, dekan Biotehnickog fakulteta, Podgorica,
- gospođa Kristina Lapcevic, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
- gospodin Milan Milutinovic, Plantaže

Govorilo se o izvozu našeg proizvoda na zahtjevno evropsko tržište, o mogućnostima za jačanje kvaliteta i kvantiteta, kontrolama kvaliteta i konkurentnosti domaćeg proizvoda značaj CEFTA sporazuma sa zemljama okruženja. Odabrali smo da budemo otvoreno (liberalno) tržište, kako je naglasila,vjerujući da je to ono pravo za našeg seljaka, gospođa Lapčević iz MPRR.
Lijepo, lijepo.
Gospođa Lidija Rmuš (Privredne komora Crne Gore) iznijela je podatke o povečanju izvoza u odnosu na prošlu godinu, između ostalog i to da je učešće poljoprivredne proizvodnje u ukupnom BDP čak 10%, dok jedna Holandija (kako je kasnije komentarisao gospodin Mugoša, bivši ministar poljoprivrede u Vadi Crne Gore), ima svega 1% učešće poljoprivredne proizvodnje u BDP.
Govornici su superlativu govorili o prednostima naše zemlje u pogledu geografskog položaja prirodnih bogatstava i ekoloških fakora ( klimatski, edafski, orografski) u odnosu na druge zemlje, o kapacitetima i mogućnostima za ekspanzijupoljoprivredne proizvodnje i njenu vezu sa kanalima prodaje u turizmu (Danijela Stolica).
Gospodin Miomir Jovanović, dekan Biotehničkog fakulteta  govorio je o potrebi obarzovanja kadrova za poslove u poljoprivredi, edukovanje proizvođača, obaveznom ispitivanju tržišta i naklonosti potrošača, o omalovažavanju poljoprivrede i o uspjesima primjenjenih studija, o sve većem broju mladih zainteresovanih za ove studije...
Gospođa Lapčević iz MPRR, govorila je o uspjesima u izradi Zakona, iskorištenim i mogućim izvorima finasiranja za projekte iz oblasti poljoprivrede, o domaćim proizvođačima koji su neafirmisani i proizvodima koji nisu vidljivi u domaćim trgovinama, o konobarima koji nisu obučeni da gostu ponude najprije domaće vino, o tome kako se to na zapadu radi i mnooogo toga još ...Gospodin Jovanović je naglasio da se svi segmenti u marketingu i kreiranju ponude proizvoda moraju poštovati i dobro proučiti.
Gospodin Milan Milutinović, direktor izvoza u Plantažama, upoznao je prisutne sa uslovima koje treba ispuniti da bi se ostvario dobar plasman proizvoda na stranom tržištu. Uspješna firma, poznata u svijetu, mnogo rada i putovanja, odličan proizvod, ko ga jednom proba u Crnoj Gori rado će ga kupiti i u Moskvi.
Lijepo, lijepo...
Doduše govorio je on i o nekim hendikepima kao na primjer da Crna Gora nije prepoznata kao zemlje porijekla, jer Vranac od koga se dobija odlično vino, nije crnogorska sorta i ne prihvata se kao vrhunsko vino. 
Označio je Rusko tržište kao najznačajnije? 
Na pitanje voditelja da li postoji dilema kod potrošača: domaći ili strani proizvod/niska cijena ili kvalitet, govornici su se držali teorije da domaći kupac zna što je kvalitet i umije to da cijeni, štoviše, nije jasna logika nekoga ko ne želi kupovati domaći proizvod ..... 

Autor ovog teksta bi dodala:

Dileme nema, a evo i logike: uvijek domaće, ali (kao što je govorio prof. Ćorović sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu ,,ima jedno ali...'') ne razvija se tako ekonomski patriotizam (kupujmo domaće), cijena je presudna ljudi, 5€ za kg trešanja u Voliju u Kotoru.

Svi smo svjedoci da cijena više ne označava kvalitet, odavno više ne važi ona izreka: ako ne znaš što je dobro, traži što je skupo. Da bi domaći kupac izabrao domaći proizvod (ko je taj što neće izabrati kvalitet?), cijena mora biti niža!
A Kako da bude niža kada su troškovi proizvodnje PREVISOKI za naše uslove, primarna proizvodnja na niskom nivou, a uvoz - direktna prijetnja konkurentnosti domaćeg proizvoda?


Zar odgovorno planiranje i stimulativna poljoprivredna politika ne mogu stvoriti uslove da se naš proizvod, u značajnijem procentu (u odnosu na uvozni) nađe na rafovima trgovina kao brend, koji će domaći i strani kupac još prije (jer nije zainteresovan za robu koju smo uvezli iz njegove zemlje), izabrati.
Lančana reakcija o kojoj smo i ranije više pisali i govorili:  troškovi proizvodnje smanjeni - količina proizvoda povećana - kvantitet proizvodi kvalitet - povećana tražnja - povećana proizvodnja - niža cijena - pristupačan proizvod- zadovoljan potrošač- uvećan budžet i Opštine i države i... trebalo bi da obuhvati sve segmente u proizvodnji, marketingu i plasmanu robe, ali najprije: Država mora dati sve od sebe da podrži jačanje PRIMARNE PROIZVODNJE.
Proizvođač mora dati sve od sebe da proizvede kvalitet i kvantitet.

IZVOZ? Uz veliko poštovanje gospođe Lidije Rmuš koja, bez sumnje odlično vlada materijom i kao uvijek, sjajno predstavila sve mogućnosti, kapacitete i vrijednosti izvoza, odgovorno tvrdim: UTOPIJA!
Ovo je mala zemlja, još manjih proizvođača.
Ona šačica, čast izuzecima kao što su Plantaže, Institut i još nekoliko većih proizvođača (koji vjerovatno ne bi bili u igri da iza njih nije stala Država) ne predstavljaju, ama baš nikakvu konkurenciju nikome, a najmanje proizvođačima na stranom tržištu, pa makar to bile i zemlje potpisnice CEFTA sporazuma.

Što se maslinarstva tiče, još odgovornije tvrdim, to je utopija na kvadrat! Na prste jedne ruke mogu se pobrojati oni maslinari koji bi mogli, a još manje oni koji već proizvode tolike količine masline da mogu postati izvoznici.

Mi najprije, treba da dovedemo proizvodnju na nivo koji će i količinom i kvalitetom zadovoljiti domaće potrebe. Onda, na licu mjesta, zainteresovati turiste da koriste našu hranu, da kupuju naš proizvod, makar kao suvenir, da nam se vraćaju i prenose dalje informaciju. Tu jednaku ulogu simaju sve strukture u horiznotalnoj i vertikalnoj povezanosti, a sajmovi i fešte, pijace i razni događaji mogli bi postati jedinstven marketinški prostor za promociju i popularizaciju domaćeg proizvoda.
Sve ostalo je samo priča. Da je makar realna!


Tema 2.
ZNACAJ BRENDIRANJA I MARKETINGA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
U PRODAJI I NJIHOVOM PLASMANU - panel diskusija – ucesnici:
- gospođa Ljiljana Filipovic, Privredna komora Crne Gore
- gospođa Merisa Cekic, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
- gospođa Jelena Žugic, Univerzitet Mediteran
Najavljeni - gospodin Fatmir Sadiku, proizvođac maslinovog ulja Olcinium, nije se pojavio.

Gospođa Ljiljana Filipovićiz Privredne komore govorila je o brendu i kvalitetu koji mu daje vrijednost, kao sigurnoj karti za evropsko tržište, o proizvodima koji nose oznaku Dobro iz Crne Gore, o naporima Komore da podupre proizvodnju kvalitetne domaće hrane, da organizuje i poveže proizvođače, distributere i potrošače...
O proceduri zaštite imena, tradicionalnog proizvoda (na mojoj farmi) i u većim proizvodnim jedinicama, poštovanje pravilnika, predstavljanje proizvoda, podsticaji države i td. govorila je Merisa Čekić.
Udruživanje u kooperative i lance proizvođača, trebalo bi da nam donese mnoge olakšice, da nam pomogne i u proizvodnji i u plasmanu proizvoda. 
I taman kada je izgledalo da će ovo biti jedan od mnogih skupova na kome naučnici uspavljuju umorne poljoprivredne proizvođače svojim pričama za dušu EU, pred kraj izlaganja (slučajno) prof. Jelene Žugić sa Univerziteta Mediteran (iz koga sam samo zapamtila ono isto što sam i sama pročitala na Vikipediji) skoči čovjek, vidno uzbuđen i krenu bujica!
Na sav glas, on izruči kišu optužbi na račun rada i neznanja službenika u MPRR, o njihovom umišljenom pristupu i iznošenju podataka za ''slikanje'', nerazumijevanju ni proizvodnje ni proizvođača, a naročito ne tržišnog poslovanja i zaštite domaćeg proizvođača na koga se gleda kao na đaka koga učiteljica pokušava da prevaspita,  
koji nije ni lud ni glup, već mrtav (upropašten) baš kao i sama poljoprivreda, o uvozničkom lobiju, korupciji i rabatu kojim veliki proizvođači iz zemalja okruženja kupuju sebi prostor na našem tržištu!
Neki su pokušali ublažiti njegove pregrube riječi ali, ne negirajući da u tome što je izgovorio dotični, ima i njihove istine. Izrekao je čovjek , kako reče proizvođač iz Zete kome je prošle godine ostalo neprodato 100 tona lubenice, ono što misli većina poljoprivrednih proizvođača ne samo onih manje uspješnih a naročito onih, zapalih u dugove u nastojanju da isplate sve troškove i obaveze koji se uvećavaju sa svakim novim pokušajem da proizvodnju dignu na noge (poslije pada izazvanog uvozom istih proizvoda baš u vrijeme kada naš, isti proizvod, izlazi na tržište).
Vidno iznerviran, čovjek jednostavno, nije mogao da se kontroliše pa je, na žalost, preoštro iznio svoj stav. 

Tema 3.
– SMANJENJE BIROKRATIJE I BOLJI PRISTUP FINANSIJAMA KROZ IZRADU BIZNIS PLANOVA -      
  panel diskusija – ucesnici:
- gospodin Zoran Vukcevic, IRF Crne Gore....................................... umjesto njega, Mirko Blečić
- gospodin Đorđije Goranovic, Mesna industrija Goranovic............... (nije prisustvovao)
- gospodin Hilmija Franca, Mesopromet, Bijelo Polje......................... (umjesto njega, dirktorka marketinga)
- gospođa Jelena Filipovic, Piper s Green

Najbolji panel, po reakciji prisutnih. Na najviše odobravanja naišlo je izlaganje gospodina Mugoše, bivšeg ministra poljoprivrede. Zanimljivo, jednostavno izlaganje, realne  konstatacije, dobri zaključci i predlozi.
Gospodin Mugoša je govorio o birokratiji kao kočnici koja može i treba da bude pokretač razvoja poljoprivrede. Ukazao je na propuste i protekcionistički odnos (u skladu sa zakonom) prilikom odobravanja zahtjeva za kredite IRF (Investicionog razvojnog fonda), objasnio je na kom principu treba da se zasniva odnos proizvođača i finansijera, iznio poražavajuće podatke da naši proizvođači, osim oni sa sjevera Crne Gore, gotovo da ne povlače sredstva iz EU fondova, iako se raspisuju javni pozivi IPARD...
Ukazao je na nedostatke krute sledbeničke procedure i razloge zbog kojih većina poljoprivrednih proizvođača ne može ni da konkuriše za sredstva.
Uporedio je Crnu Goru sa zemljama koje su u tome veoma uspješne (Poljska i zemlje Baltika) i predložio kako da se te procedure prilagode domaćim uslovima. 
Bilo ga je milina slušati..

Direktor Investicionog razvojnog fonda (IRF), gospodin Mirko Blečić u diskusiji, između ostalog, kaže:  
''Ne može dobiti kredit onaj koji ne ispuni sve uslove (logično), tojest i da isplati sav porez državi! ''
Ajde de, to i nekako možemo prihvatitit, iako je providno, jer ima mnogo načina za popunjavanje državnog budžeta.
Ali, naš direktor Blečić opet kaže:''Ne može se staviti hipoteka na zemlju koja nije legalizovana (nema dozvolu za izgradnju)''!
To znači ako na tom zemljištu ne može da se gradi, nema kredita! Na poljoprivrednom zemljištu ne može se graditi. O maslinjacima da ne govorimo. Imali smo mi već sto puta situaciju da je ljudima (iz Boke) odbijan projekat za IPARD Like (1,2...) upravo zbog toga što nisu mogli dobiti UT dozvolu za gradnju, u neurbanizovanom zemljištu. 
Kako se to može promijeniti, pitamo. 
Dalje kaže direktor IRF: ''Mi se držimo zakona!''
A čega se, molim vas lijepo, mi držimo? 
Ako sam dobro shvatila, može hipoteka na hotel, restoran, apartmane, kuće... i eto kredita, ništa lakše, jeste, kamata je..... ali tako se posluje.
''Ako vi dobro poslujete i mi smo uspjeli'', pametno rasuđuje direktor Blečić.

Tema 4. 
KAKO PRIMIJENITI ISKUSTVA HRVATSKE U PREGOVORIMA O POLJOPRIVREDI
SA EVROPSKOM UNIJOM I DA LI JE TRŽIŠTE EU UTOPIJA ILI ŠANSA,
panel diskusija – ucesnici:
- gospođa Ružica Gelo, hrvatska pregovaracica za poglavlje poljoprivrede
- gospođa Danijela Stolica, crnogorska pregovaracica za poglavlje poljoprivrede
- predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori .............. nismo ga vidjeli
- predstavnik EBRD-a u Crnoj Gori......................... ni njega

Gospođa Gelo, kao prava dama, nakon što je strpljivo saslušala sve govornike i proizvođače, obatila se okupljenima izjavivši da je ovu raspravu doživjela kao konstruktivno sučeljavanje stavova svih uključenih struktura, u cilju pronalaženja rješenja i evropskog puta za dinamičniji razvoj poljoprivrede.
Objasnila je neka pravila u pregovorima sa EU, o tome kada se postiže dogovor a kada se samo prihvataju uslovi, kada se najviše može zaštiti sopstveni proizvođač (prim.autora: mi smo u toj fazi napravili niz propusta) i objasnila da ni kod njih nije sve teklo glatko, ali vodilo se računa o interesima domaćeg stanovništva.
Obratila se i  institucijama i proizvođačima, posebno naglašavajući ozbiljnost i strogost EU kada su u pitanju fondovi za podršku ruralnom razvoju, kontrola kvaliteta proizvoda, brendiranje i tako dallje, savjetujući oprez u pripremi i implementaciji projekata.  

Zaključak (lični): Konferencija uspjela, poljoprivreda na reanimaciji.

V.Đ.
.
web counter

Apartmani Stojković, Zabrđe

Apartmani Stojković, Zabrđe

www.apartmaninovakovic.com

Apartmani Novakovic

Maslinjaci u Šišićima

Maslinjaci u Šišićima

Opstina Tivat

Opstina Herceg Novi

Opstina Kotor